<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Hocu da znam</title>
	<atom:link href="http://www.hocudaznam.com/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.hocudaznam.com</link>
	<description>Pitanja, odgovori i zanimljivosti iz raznih oblasti</description>
	<lastBuildDate>Tue, 21 Feb 2012 08:46:21 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.2.1</generator>
<xhtml:meta xmlns:xhtml="http://www.w3.org/1999/xhtml" name="robots" content="noindex" />
		<item>
		<title>Zašto alkoholičari duže žive od onih koji uopšte ne piju?</title>
		<link>http://www.hocudaznam.com/zasto-alkoholicari-duze-zive-od-onih-koji-uopste-ne-piju/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=zasto-alkoholicari-duze-zive-od-onih-koji-uopste-ne-piju</link>
		<comments>http://www.hocudaznam.com/zasto-alkoholicari-duze-zive-od-onih-koji-uopste-ne-piju/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 19 Feb 2012 16:00:04 +0000</pubDate>
		<dc:creator>isidora</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zasto?]]></category>
		<category><![CDATA[alkohol]]></category>
		<category><![CDATA[alkoholičari]]></category>
		<category><![CDATA[moderno opijanje]]></category>
		<category><![CDATA[piju]]></category>
		<category><![CDATA[srce]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.hocudaznam.com/?p=921</guid>
		<description><![CDATA[Jedna od najvećih nerazjašnjenih činjenica je ta kako oni koji konzumiraju alkohol u velikim količinama žive duže od onih koji ga ne okuse čitavog života. Prema kliničkim i eksperimentalnim istraživanjima oni koji su u nekom trenutku ostavili alkohol imaju veće šanse da umru nego oni ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Jedna od najvećih nerazjašnjenih činjenica je ta kako oni koji konzumiraju alkohol u velikim količinama žive duže od onih koji ga ne okuse čitavog života.</p>
<p>Prema kliničkim i eksperimentalnim istraživanjima oni koji su u nekom trenutku ostavili alkohol imaju veće šanse da umru nego oni koji ga i dalje konzumiraju u velikim količinama.<br />
Moderno opijanje,kako je danas nazvano, podrazumeva tri čašice alkohola dnevno. Smatra se da takva vrsta opijanja štiti srce, krvne sudove i doprinosi kvalitetnijem životu. Ali opet se postavlja pitanje, zašto oni koji uopšte ne piju umiru pre tzv alkoholičara? Smatra se da su ti ljudi više aktivni u sferi posla, i da su to mahom porodični ljudi koji su konstantno pod stresom. Retko kad imaju priliku da se opuste a s obzirom da ne piju a mnogo rade, sav stres zadržavaju u sebi.<br />
Alkohol podstiče na socijalnu aktivnost i samim tim društvo utiče pozitivno na psihičko stanje čoveka.Oni koji ne piju, skloni su depresiji, analiza je kliničkog istraživanja.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.hocudaznam.com/zasto-alkoholicari-duze-zive-od-onih-koji-uopste-ne-piju/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Zašto psi laju?</title>
		<link>http://www.hocudaznam.com/zasto-psi-laju/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=zasto-psi-laju</link>
		<comments>http://www.hocudaznam.com/zasto-psi-laju/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 19 Feb 2012 14:59:20 +0000</pubDate>
		<dc:creator>isidora</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zasto?]]></category>
		<category><![CDATA[lajanje]]></category>
		<category><![CDATA[laje]]></category>
		<category><![CDATA[pas]]></category>
		<category><![CDATA[telefon]]></category>
		<category><![CDATA[vika]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.hocudaznam.com/?p=914</guid>
		<description><![CDATA[Veoma je rasprostranjena misao koja je često pogrešna da psi laju samo kada su ljuti. Lavež je ustvari pseći način za sve vrste uzbune. Od uzbune da je neko ušao na njegovu teritoriju do one druge situacije gde on koristi lavež kao način „razgovora“ sa ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Veoma je rasprostranjena misao koja je često pogrešna da psi laju samo kada su ljuti. Lavež je ustvari pseći način za sve vrste uzbune. Od uzbune da je neko ušao na njegovu teritoriju do one druge situacije gde on koristi lavež kao način „razgovora“ sa ostalim psima.<br />
Činjenica da zvuk laveža obavezno prati i uplašenost, možemo zaključiti da su čak i oni najagresivniji psi uplašeni<br />
Vlasnici često pokušavaju da ućutkaju svog psa tako što viču na njega, a sposobnosti pasa za komunikaciju nažalost<br />
ne obuhvataju i razumevanje jezika kojim se sporazumevaju ljudi.</p>
<p>Pretpostavlja se da pas vikanje doživljava kao ljudsko „lajanje“, tako da su vikom podstaknuti da nastave ili čak udvostruče svoje napore.<br />
Psi lavežom iskazuju i ljubomoru. Mnogi parovi moraju pažljivo da provere gde je njihov pas pre nego što se poljube i zagrle. Pas će isto tako lavežom tražiti pažnju ako vlasnik razgovara telefonom, gleda televiziju ili vozi.<br />
Nagrada je najbolja motivacija, i veoma je važno da svog psa pohvalite dok on postupa ispravno, a ne posle.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.hocudaznam.com/zasto-psi-laju/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Zašto mačka prede?</title>
		<link>http://www.hocudaznam.com/zasto-macka-prede/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=zasto-macka-prede</link>
		<comments>http://www.hocudaznam.com/zasto-macka-prede/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 19 Feb 2012 14:16:59 +0000</pubDate>
		<dc:creator>losmi</dc:creator>
				<category><![CDATA[Kako?]]></category>
		<category><![CDATA[Price?]]></category>
		<category><![CDATA[Zasto?]]></category>
		<category><![CDATA[hormon srece]]></category>
		<category><![CDATA[macka]]></category>
		<category><![CDATA[macke]]></category>
		<category><![CDATA[mala maca]]></category>
		<category><![CDATA[prede]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.hocudaznam.com/?p=903</guid>
		<description><![CDATA[Kada je mačka zadovoljna često ćete je čuti kako proizvodi taj ritmičan vibrirajući zvuk odredjene frekvencije. Osim što prede kad je zadovoljna, maca prede i u nekim drugim situacijama. Prvo predenje se može primetiti već kod malih, tek rođenih mačića dok sisaju majčino mleko. Majka ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Kada je mačka zadovoljna često ćete je čuti kako proizvodi taj ritmičan vibrirajući zvuk odredjene frekvencije. Osim što prede kad je zadovoljna, maca prede i u nekim drugim situacijama.</p>
<p>Prvo predenje se može primetiti već kod malih, tek rođenih mačića dok sisaju majčino mleko. Majka im najčešće uzvraća svojim predenjem dajući im do znanja da je sve u redu. Kako odrastaju većina mačaka nastavlja presti kad je zadovoljna. Sretna i mažena mačka će početi presti čim joj se njen vlasnik približi. Kod udomljenih mačaka moguće je da će proći duže vremena prije nego počnu primjetno presti. To je i razumljivo.</p>
<p>Nije tačno da samo zadovoljna i sretna mačka prede. Kad je mačka bolesna, ona često prede. Na to morate dobro obratiti pažnju jer je u stanju presti u raznim stadijumima bolesti ili zbog povrede, pa čak i kad umire. Dakle, ako vaša mačka izgleda bolesno, iako i dalje prede, to je znak da je trebate voditi veterinaru.<br />
Neka istraživanja kažu da povređena ili bolesna mačka prede kako bi se umirila i samu sebe utešila. Također, mačka prede i kako bi nekoj agresivnoj životinji ili drugoj mački poslala signal pokornosti i želju za pomirenjem.<br />
Još uvijek ima dosta neistraženog u vezi s mačkinim predenjem. Čak se sa stopostotnom sigurnošću ne može reći odakle dolazi taj neprekidan zvuk, iako naizgled dolazi iz grkljana, a nastaje ravnomjernim disanjem mačke.<br />
Naime, zanimljiva su i neka novija otkrića vezana za predenje koja potvrđuju da tokom predenja mačkin mozak oslobađa endorfin &#8211; tzv. hormon sreće.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.hocudaznam.com/zasto-macka-prede/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Gde je mala Milica iz „Otvorenih vrata“?</title>
		<link>http://www.hocudaznam.com/gde-je-mala-milica-iz-%e2%80%9eotvorenih-vrata%e2%80%9c/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=gde-je-mala-milica-iz-%25e2%2580%259eotvorenih-vrata%25e2%2580%259c</link>
		<comments>http://www.hocudaznam.com/gde-je-mala-milica-iz-%e2%80%9eotvorenih-vrata%e2%80%9c/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 06 Dec 2011 10:36:26 +0000</pubDate>
		<dc:creator>isidora</dc:creator>
				<category><![CDATA[Gde?]]></category>
		<category><![CDATA[Bojana Maljević]]></category>
		<category><![CDATA[Milica]]></category>
		<category><![CDATA[Njujork]]></category>
		<category><![CDATA[Otvorena vrata]]></category>
		<category><![CDATA[prophase company]]></category>
		<category><![CDATA[psihologija]]></category>
		<category><![CDATA[serija otvorena vrata]]></category>
		<category><![CDATA[Sofija Jović]]></category>
		<category><![CDATA[Zuca otvorena vrata]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.hocudaznam.com/?p=859</guid>
		<description><![CDATA[Mnogi se pitaju šta se desilo sa glumicom popularne serije. Zapažena po jedinoj ulozi, ostavila je utisak na mnoge, a informacija o njoj nema mnogo. O tome šta sada radi, čime se bavi, pročitajte baš u ovom tekstu, koji je baš na našem sajtu. Sofija ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Mnogi se pitaju šta se desilo sa glumicom popularne serije. Zapažena po jedinoj ulozi, ostavila je utisak na mnoge, a informacija o njoj nema mnogo. O tome šta sada radi, čime se bavi, pročitajte baš u ovom tekstu, koji je baš na našem sajtu.<br />
Sofija Jović je rođena 1982. godine u Beogradu. Posle završene osnovne i srednje škole, preselila se u Njujork gde je upisala Pozorišnu režiju. Paralelno sa pozorišnom režijom koju je završila na Njujorkškom univerzitetu završila je i psihologiju na Long Ajlend univerzitetu, a trenutno piše doktorsku disertaciju. Potpresednica je kompanije “Prophase” iz Njujorka koja se bavi obukom i istraživačkim radom iz oblasti psihologije. Stekla je ogromnu popularnost ulogom Milice Jakovljević u seriji “Otvorena Vrata” koja se i danas reprizira. Glumila je u 27. epizoda ove popularne serije koja se emitovala 1994. i 1995. godine u produkciji “Monte Royal Pictures” čija je sadašnja vlasnica Bojana Maljević.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.hocudaznam.com/gde-je-mala-milica-iz-%e2%80%9eotvorenih-vrata%e2%80%9c/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Gde postoji zid koji peva?</title>
		<link>http://www.hocudaznam.com/gde-postoji-zid-koji-peva/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=gde-postoji-zid-koji-peva</link>
		<comments>http://www.hocudaznam.com/gde-postoji-zid-koji-peva/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 03 Dec 2011 10:46:00 +0000</pubDate>
		<dc:creator>isidora</dc:creator>
				<category><![CDATA[Gde?]]></category>
		<category><![CDATA[atrakcija Drezdena]]></category>
		<category><![CDATA[Drezden]]></category>
		<category><![CDATA[kisa]]></category>
		<category><![CDATA[Kunsthofpassage]]></category>
		<category><![CDATA[levak]]></category>
		<category><![CDATA[muzicki zid]]></category>
		<category><![CDATA[naselje]]></category>
		<category><![CDATA[peva]]></category>
		<category><![CDATA[zid]]></category>
		<category><![CDATA[zid koji peva]]></category>
		<category><![CDATA[zid od levaka]]></category>
		<category><![CDATA[zid turisticka atrakcija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.hocudaznam.com/?p=850</guid>
		<description><![CDATA[Takozvani „muzički zid“ nalazi se u Drezdenu i svakako predstavlja jednu od turističkih atrakcija. O čemu je reč? Zid čiji je naziv&#8221;Kunsthofpassage&#8221; sadrži sistem levaka.  Kada pada kiša, voda se sliva niz levke i proizvodi specifičan zvuk. Taj zvuk mnogi tumače kao muziku, pa samim ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Takozvani „muzički zid“ nalazi se u Drezdenu i svakako predstavlja jednu od turističkih atrakcija. O čemu je reč? Zid čiji je naziv&#8221;Kunsthofpassage&#8221; sadrži sistem levaka.  Kada pada kiša, voda se sliva niz levke i proizvodi specifičan zvuk. Taj zvuk mnogi tumače kao muziku, pa samim tim popularna zgrada privlači mnoge turiste.  Zid se nalazi u novijem delu Drezdena, tačnije u studentskom naselju. Prema sajtu koji prikuplja i ocenjuje zanimljivosti sirom sveta,  popularni zid predstavlja jednu od najatraktivnijih turističkih atrakcija.  Sad znate šta ćete sigurno posetiti ako odete u Drezden.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.hocudaznam.com/gde-postoji-zid-koji-peva/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako tačno izgleda snežna pahulja?</title>
		<link>http://www.hocudaznam.com/kako-tacno-izgleda-snezna-pahulja/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-tacno-izgleda-snezna-pahulja</link>
		<comments>http://www.hocudaznam.com/kako-tacno-izgleda-snezna-pahulja/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 24 Nov 2011 16:37:29 +0000</pubDate>
		<dc:creator>isidora</dc:creator>
				<category><![CDATA[Kako?]]></category>
		<category><![CDATA[izgled pahulje]]></category>
		<category><![CDATA[mikroskop]]></category>
		<category><![CDATA[oblik]]></category>
		<category><![CDATA[oblik pahulje]]></category>
		<category><![CDATA[pahuljica]]></category>
		<category><![CDATA[prečnik]]></category>
		<category><![CDATA[sneg]]></category>
		<category><![CDATA[snežna pahulja]]></category>
		<category><![CDATA[težina snežne pahulje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.hocudaznam.com/?p=823</guid>
		<description><![CDATA[Iako su različite, sve pahulje imaju šesterougaoni oblik jer se molekuli uvek spajaju pod uglom od 120 stepeni.  Prosečna pahuljica je prečnika pet milimetra i teška je 0,004 grama. Prema Ginisovoj  knjizi rekorda, najveća ikad viđena pahuljica imala je prečnik 38 centimetra. 1951. godine Međunarodna ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Iako su različite, sve pahulje imaju šesterougaoni oblik jer se molekuli uvek spajaju pod uglom od 120 stepeni.  Prosečna pahuljica je prečnika pet milimetra i teška je 0,004 grama. Prema Ginisovoj  knjizi rekorda, najveća ikad viđena pahuljica imala je prečnik 38 centimetra.<br />
1951. godine Međunarodna komisija za sneg i led je objavila sedam službenih kategorija snežnih pahuljica. Na njihovu se podelu nadovezao japanski naučnik Ukichiro Nakaya koji je 1954. godine  “pronašao” 41 vrstu snežnih pahulja.</p>
<p>Pogledajte kako izgleda mikroskopski prikaz pahulja. Na prvi pogled ne biste poverovali da je pahulja u pitanju, ali ipak, to jeste naučni dokaz.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.hocudaznam.com/kako-tacno-izgleda-snezna-pahulja/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako, kada i gde su nastali kondomi?</title>
		<link>http://www.hocudaznam.com/kako-su-nastali-kondomi/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-su-nastali-kondomi</link>
		<comments>http://www.hocudaznam.com/kako-su-nastali-kondomi/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 24 Nov 2011 16:31:32 +0000</pubDate>
		<dc:creator>isidora</dc:creator>
				<category><![CDATA[Gde?]]></category>
		<category><![CDATA[Kada?]]></category>
		<category><![CDATA[Kako?]]></category>
		<category><![CDATA[cena prvih kondoma]]></category>
		<category><![CDATA[Egipat]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[kondom]]></category>
		<category><![CDATA[lan]]></category>
		<category><![CDATA[ma;ka]]></category>
		<category><![CDATA[nastanak kondoma]]></category>
		<category><![CDATA[ovca]]></category>
		<category><![CDATA[poreklo kondoma]]></category>
		<category><![CDATA[prvi kondom]]></category>
		<category><![CDATA[sifilis]]></category>
		<category><![CDATA[vrela voda]]></category>
		<category><![CDATA[zastita od polnih bolesti]]></category>
		<category><![CDATA[životinjsko crevo]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.hocudaznam.com/?p=831</guid>
		<description><![CDATA[Prvi oblik onoga što mi danas poznajemo kao kondom nastao je Egiptu. Stari Egipćani prve oblike prezervativa pravili su od lana i papirusa hiljadu godina pre nove ere u cilju sprečavanja neželjene trudnoće i kao način da se spreče neke polne bolesti. U muzeju u ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Prvi oblik onoga što mi danas poznajemo kao kondom nastao je Egiptu. Stari Egipćani prve oblike prezervativa pravili su od lana i papirusa hiljadu godina pre nove ere u cilju sprečavanja neželjene trudnoće i kao način da se spreče neke polne bolesti. U muzeju u Kairu nalazi se kondom koji je koristio Tutankamon. Prema nekim istraživanjima to je prvi kondom i napravljen je od kože neke životinje.</p>
<p>Bilo je potrebno nekih 2,5 hiljade godina da se prvi oblik kondoma pojavi u Evropi. Italijan Gabrijel Falopijus 1500. godine konstruisao je prve kondome od lana i potopio ih u hemijski rastvor, što predstavlja prvi kondom sa spermicidom. Ovakvi kondomi korišćeni su kao zaštita od sifilisa. Bili su testirani na 1100 muškaraca od kojih se ni jedan nije zarazio sifilisom.<br />
U 18. veku kondomi su bili pravljeni od životinjskih creva. Osim sto su bili skupi, nisu pružali adekvatnu zaštitu i pritom su često izazivali infekcije. Najčešće su korišćena creva mačke ili ovce. Ovi su kondomi opisani, u to vreme, kao &#8220;oprema protiv zadovoljstva, a paučina protiv infekcije&#8221;.</p>
<p>Nastanak modernog kondoma vezuje se za 1844. godinu kada su Gudijer i Henkok pronašli vulkanizovanu gumu, to bio početak pravljenja savremenijih kondoma. Pedeset godina kasnije napravljen je prvi rastegljiv kondom (lateks). Bio je dug oko 40 centimetara, izrađen od žute gume debljine pet milimetara, i uz njega je korišćena metalna posuda u kom se čuvao, jer se koristio više puta. Jednostavno posle upotrebe bio bi opran u vreloj vodi i osušen čuvan spreman za nove &#8220;akcije&#8221;.<br />
Današnji prezervativi proizvode se od poliuretana, tanji su, izdržljiviji, namenjeni jednokratnoj upotrebi i često sadrže i spermicid i lubrifikant.  Danas se oni proizvode u 8,5 milijardi komada godisnje.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.hocudaznam.com/kako-su-nastali-kondomi/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Zašto nastaje magla?</title>
		<link>http://www.hocudaznam.com/kako-nastaje-magla/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-nastaje-magla</link>
		<comments>http://www.hocudaznam.com/kako-nastaje-magla/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 23 Nov 2011 10:58:21 +0000</pubDate>
		<dc:creator>isidora</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zasto?]]></category>
		<category><![CDATA[hladan vazduh]]></category>
		<category><![CDATA[hladno]]></category>
		<category><![CDATA[kako nastaje magla]]></category>
		<category><![CDATA[magla]]></category>
		<category><![CDATA[more]]></category>
		<category><![CDATA[nastanak magle]]></category>
		<category><![CDATA[oblaci]]></category>
		<category><![CDATA[polje]]></category>
		<category><![CDATA[površina]]></category>
		<category><![CDATA[toplija]]></category>
		<category><![CDATA[vazduh]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.hocudaznam.com/?p=815</guid>
		<description><![CDATA[Najobičnija magla je ona koja se vidi noću i rano ujutru i nad manjim vodenim površinama. Magla obično nastaje kad hladne struje sa visine naiđu na topliju površinu zemlje ili vode. Nema nikakve bitne razlike između magle i oblaka visoko na nebu. Kad se oblak ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Najobičnija magla je ona koja se vidi noću i rano ujutru i nad manjim vodenim površinama. Magla obično nastaje kad hladne struje sa visine naiđu na topliju površinu zemlje ili vode.<br />
Nema nikakve bitne razlike između magle i oblaka visoko na nebu. Kad se oblak nalazi u blizini ili na površini tla ili mora, naziva se „maglom&#8221;.<br />
Magle su u jesen vrlo česte, jer se vazduh iz dana u dan brže hladi nego zemlja ili voda. Kako se zemlja noću hladi, i  vazduh koji se nalazi neposredno nad njom postaje hladniji. Tamo gde se hladniji vazduh dodiruje s vlažnim, toplijim gornjim vazduhom, stvara se magla.<br />
Opšte je pravilo da su magle u gradu gušće nego u polju. Razlog za to su gradovi koji su puni prašine koja se meša s malim česticama vode i stvara gušću maglu.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.hocudaznam.com/kako-nastaje-magla/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Ko je jači, Betmen ili Supermen?</title>
		<link>http://www.hocudaznam.com/ko-je-jaci-betmen-ili-supermen/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=ko-je-jaci-betmen-ili-supermen</link>
		<comments>http://www.hocudaznam.com/ko-je-jaci-betmen-ili-supermen/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 21 Nov 2011 16:17:44 +0000</pubDate>
		<dc:creator>isidora</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ko?]]></category>
		<category><![CDATA[Betmen]]></category>
		<category><![CDATA[Betmen ili Supermen]]></category>
		<category><![CDATA[čovek]]></category>
		<category><![CDATA[jači]]></category>
		<category><![CDATA[laseri]]></category>
		<category><![CDATA[strip]]></category>
		<category><![CDATA[Supermen]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.hocudaznam.com/?p=805</guid>
		<description><![CDATA[Aha, o ovome sigurno niste ni razmišljali. Zato smo mi tu. Pa, šta mislite? Prvo, ako uzmemo u obzir njihove fanove, nećemo dobiti pouzdane odgovore. Ali sa druge strane, ako uporedimo super sposobnosti oba junaka, Supermen je jači,  zbog &#8220;laserskog pogleda&#8221;, super sluha i sposobnosti ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Aha, o ovome sigurno niste ni razmišljali. Zato smo mi tu. Pa, šta mislite?</p>
<p>Prvo, ako uzmemo u obzir njihove fanove, nećemo dobiti pouzdane odgovore. Ali sa druge strane, ako uporedimo super sposobnosti oba junaka, Supermen je jači,  zbog &#8220;laserskog pogleda&#8221;, super sluha i sposobnosti letenja bez Bet-mobila .</p>
<p>Betmen je za razliku od Supermena, samo čovek, bez ikakvih moći koji je svoje prirodne potencijale doveo do savršenstva.</p>
<p>Da ne bismo u potpunosti razočarali fanove Betmena, otkrićemo informaciju da je Betmen za razliku od Supermena finansijski jači.  Bar nešto. Naime, prvi broj stripa u kojem se Betmen pojavljuje, prodat je za 1 075 000 dolara dok je Supermenov prodat za samo 1 000 000 dolara. I eto, svi srećni, svi zadovoljni.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.hocudaznam.com/ko-je-jaci-betmen-ili-supermen/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Zašto su terase ograničene?</title>
		<link>http://www.hocudaznam.com/zasto-su-terase-ogranicene/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=zasto-su-terase-ogranicene</link>
		<comments>http://www.hocudaznam.com/zasto-su-terase-ogranicene/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 21 Nov 2011 15:40:04 +0000</pubDate>
		<dc:creator>isidora</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zasto?]]></category>
		<category><![CDATA[bezbedni]]></category>
		<category><![CDATA[bezbednost]]></category>
		<category><![CDATA[finansije]]></category>
		<category><![CDATA[logika]]></category>
		<category><![CDATA[ograda]]></category>
		<category><![CDATA[ogranicene terase]]></category>
		<category><![CDATA[ograničenje]]></category>
		<category><![CDATA[terasa]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.hocudaznam.com/?p=792</guid>
		<description><![CDATA[Prostrana, uska, mala, ukrašena lavovima, tigrovima, terasa mora da bude ograničena. Mnogi naši čitaoci se pitaju zašto je to tako? Mi i na to pitanje imamo odgovor, čak dva-jedan logični i jedan praktični. Ako terasa nema ogradu, neko lako može sa nje da padne i ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Prostrana, uska, mala, ukrašena lavovima, tigrovima, terasa mora da bude ograničena. Mnogi naši čitaoci se pitaju zašto je to tako? Mi i na to pitanje imamo odgovor, čak dva-jedan logični i jedan praktični.</p>
<p>Ako terasa nema ogradu, neko lako može sa nje da padne i da slomi vrat. Znamo i za drugi razlog, koji verovatno više boli jer je finansijski. Ovoga puta je u pitanju &#8220;argumentovano ograničenje&#8221; terase. Ukoliko ne želite da platite kaznu od 5 hiljada dinara, nije dovoljno da je samo ograničite, već i da je zastaklite. Jer ukoliko vam je terasa okrenuta ka ulici i želite da prostrete veš, sledi vam kazna po novom zakonu.</p>
<p>Ako ništa drugo, argumentovano objašnjenje se isplati a u prvom slučaju ostajete bezbedni od padanja sa iste.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.hocudaznam.com/zasto-su-terase-ogranicene/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

