<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Hocu da znam</title>
	<atom:link href="http://www.hocudaznam.com/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.hocudaznam.com</link>
	<description>Pitanja, odgovori i zanimljivosti iz raznih oblasti</description>
	<lastBuildDate>Sun, 13 May 2012 17:39:21 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.2.1</generator>
<xhtml:meta xmlns:xhtml="http://www.w3.org/1999/xhtml" name="robots" content="noindex" />
	<div id="fb-root"></div>

			<script>(function(d, s, id) {

			  var js, fjs = d.getElementsByTagName(s)[0];

			  if (d.getElementById(id)) return;

			  js = d.createElement(s); js.id = id;

			  js.src = "//connect.facebook.net/en_US/all.js#xfbml=1";

			  fjs.parentNode.insertBefore(js, fjs);

			}(document, 'script', 'facebook-jssdk'));</script>	<item>
		<title>Šta je to svinjokolj?</title>
		<link>http://www.hocudaznam.com/sta-je-to-svinjokolj/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=sta-je-to-svinjokolj</link>
		<comments>http://www.hocudaznam.com/sta-je-to-svinjokolj/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 13 May 2012 17:37:42 +0000</pubDate>
		<dc:creator>losmi</dc:creator>
				<category><![CDATA[Kako?]]></category>
		<category><![CDATA[Šta?]]></category>
		<category><![CDATA[kobasice]]></category>
		<category><![CDATA[pivo]]></category>
		<category><![CDATA[prebi ženu]]></category>
		<category><![CDATA[rakija]]></category>
		<category><![CDATA[spremanje svinje za ražanj]]></category>
		<category><![CDATA[svinjokolj]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.hocudaznam.com/?p=966</guid>
		<description><![CDATA[Saznajte detaljno kako počinje i šta je to svinjokolj? Tradicionalan način za klanje i pripremanje svinja za zamrzivač. 5.30 - ustajanje - rakijica (0.03) - obuci maskirnu uniformu 5.45 - naloži vatru ispod kazana, u kazan sipaj vodu - proveri da li je svinja još ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Saznajte detaljno kako počinje i šta je to svinjokolj? Tradicionalan način za klanje i pripremanje svinja za zamrzivač.</p>
<p><strong>5.30</strong><br />
- ustajanje<br />
- rakijica (0.03)<br />
- obuci maskirnu uniformu</p>
<p><strong>5.45</strong><br />
- naloži vatru ispod kazana, u kazan sipaj vodu<br />
- proveri da li je svinja još živa i da li je u svinjcu<br />
- rakijica (0.03)<br />
- probudi ženu i decu<br />
- dok žena kuva kafu, probudi komšije i pozovi ih</p>
<p><strong>6.30</strong><br />
- zajednička kafa i rakijica (0.05)<br />
- još jedna rakijica (0.05)</p>
<p><strong>7.00</strong><br />
- sa čoporom komšija otiđi do svinjca<br />
- probudi svinju (ženu si već probudio, ovde se misli na pravu svinju)<br />
- dok komšija drži svinju za rep ti joj stavi sajlu na njušku<br />
- vuci svinju iz svinjca u dvorište<br />
- sad je vreme da svinja opali jednog komšiju po nozi a tebe ugrize<br />
- pusti svinju<br />
- psuj<br />
- još psuj, naročito ženu koje nema<br />
- rakijica (0.05)<br />
- rakijica (0.05)<br />
- opet malo psuj<br />
- pljuni<br />
- rakijica (0.05)<br />
- poli malo rakije po rani</p>
<p><strong>7.45</strong><br />
- opet uvati svinju i pri tom joj psuj mater i onoga ko ju je stvorio takvu<br />
- opet malo psuj ženu<br />
- uzmi sikiru<br />
- nišaniš sikirom da opališ svinju po sred čela<br />
- drška sikire je malo vlažna pa ti se omakne i svinju samo malo ošamutiš<br />
- psuj ženu koja je sikiru držala na vlažnom mestu<br />
- rakijica (iz flaše)<br />
- pljuni<br />
- opet zamani sikirom<br />
- dok svinja mlati nogama uvati nož i prikolji je<br />
- dok je kolješ poseci i svoj prst<br />
- ne znaš da li više krvari svinja ili ti<br />
- psuj svinju i ženu koje opet nema<br />
- baci nož u đubre pored svinjca<br />
- još psuj ženu i njenu mamu<br />
- rakijica (iz flaše)<br />
- iz flaše poli ranu na prstu<br />
- dok ti žena zavija prst psuj joj mater, svinju i današnji dan</p>
<p><strong>9.15</strong><br />
- iz kazana sipaj vrelu vodu u korito<br />
- ubaci svinju<br />
- ošuri svinju<br />
- očisti je od čekinja što brže možeš<br />
- skini papke<br />
- prinesi kuke koje si pripremio</p>
<p><strong>10.00</strong><br />
- vidiš da ti fali jedna kuka za vešanje<br />
- psuj ženu koja je izgubila kuku<br />
- trči po selu i traži ko ima da pozajmi kuku<br />
- pri tome po celom selu psuj ženu, njenu majku i današnji dan<br />
- kad nađeš kuku kod dvanaestog komšije, obesi svinju</p>
<p><strong>11.00</strong><br />
- vadiš creva<br />
- dok režeš trbuh, probiješ creva i njihov sadržaj se razlije po utrobi<br />
- psuj ženu, onog ko ju je rodio i tupe noževe<br />
- rakijica (0.05)<br />
- operi utrobu vodom<br />
- pri tom uli malo vode u čizme<br />
- psuj ženu koje opet nema<br />
- rakijica (0.05)<br />
- pljuni<br />
- izvadi iznutrice<br />
- operi svinju iznutra<br />
- raspolovi svinju<br />
- dok sečeš, sikira ti se omakne i odsečeš po rebrima umesto po sredini krmenadle<br />
- psuj ženu, sikiru i svinju<br />
- pivo (0.5)<br />
- pljuni<br />
- pivo (0.5)<br />
- popravi što se popraviti može<br />
- raseci do kraja<br />
- odnesi polutke na sto</p>
<p><strong>12.00</strong><br />
- prvo oguli slanine pa iseci čvarke</p>
<p><strong>12.30</strong><br />
- uzmi uzorak mesa za pregled na trihinelozu<br />
- sedi u auto i odnesi u veterinarsku ambulantu na pregled<br />
- zaboravio si pare pa se moraš vratiti<br />
- psuj ženu koja ti nije pripremila novčanik</p>
<p><strong>13.30</strong><br />
- vrati se u ambulantu<br />
- kad se vratiš iz ambulante džigericu i bubrege daj ženi da ispeče<br />
- pivo (0.5)<br />
- sin skida kožuru sa slanine<br />
- pokazuješ mu kako se to radi i posečeš prst<br />
- psuješ nesposobnog sina, njegovu majku, slaninu, mast i čvarke<br />
- operi kazan i stavi čvarke u njega</p>
<p><strong>14.30</strong><br />
- žena topi mast i čvarke<br />
- pivo (0.5)<br />
- samelji meso<br />
- dodaj so, papriku, malo vina, šećera i biber<br />
- probaj<br />
- dodaj još malo soli<br />
- pivo (0.5)<br />
- probaj<br />
- dodaj paprike<br />
- probaj<br />
- dodaj bibera<br />
- probaj<br />
- pitaj komšiju šta on misli<br />
- dodaj još malo soli<br />
- zovi ženu da i ona proba<br />
- kaži ženi da nema pojam jer joj je smesa preljuta, preslana i prezačinjena<br />
- pošalji ženu nazad kod kazana za mast<br />
- pivo (0,5)</p>
<p><strong>16.45</strong><br />
- napuni creva<br />
- pošto creva pucaju, psuj creva, svinjokolj, ženu koja ih je kupila i mesara koji joj je prodao<br />
- pivo (0,5)<br />
- skupi kobasice</p>
<p><strong>18.00</strong><br />
- proveri mast<br />
- skini kazan<br />
- poli malo vrele masti sebi po ruci<br />
- trči unaokolo i deri se, guraj ruku u sneg, psuj ženu koja je za sve kriva<br />
- psuj mast, čvarke i ženinu majku<br />
- pivo (0,5)</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.hocudaznam.com/sta-je-to-svinjokolj/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Koliko najduže može da traje brak?</title>
		<link>http://www.hocudaznam.com/koliko-najduze-moze-da-traje-brak/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=koliko-najduze-moze-da-traje-brak</link>
		<comments>http://www.hocudaznam.com/koliko-najduze-moze-da-traje-brak/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 26 Feb 2012 21:07:56 +0000</pubDate>
		<dc:creator>isidora</dc:creator>
				<category><![CDATA[Koliko?]]></category>
		<category><![CDATA[brak]]></category>
		<category><![CDATA[Herbert]]></category>
		<category><![CDATA[poeni]]></category>
		<category><![CDATA[vek]]></category>
		<category><![CDATA[Zelmira]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.hocudaznam.com/?p=951</guid>
		<description><![CDATA[Verovali ili ne, skoro jedan vek! Svako ko je ikada bio u braku složiće se da takvu zajednicu nije uvek lako održati, pogotovu u teškim vremenima. Par koji je po „stažu u braku“ ušao u Ginisovu knjigu rekorda jesu Fišerovi, Herbert i Zelmira, koji su ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Verovali ili ne, skoro jedan vek! Svako ko je ikada bio u braku složiće se da takvu zajednicu nije uvek lako održati, pogotovu u teškim vremenima.</p>
<p>Par koji je po „stažu u braku“ ušao u Ginisovu knjigu rekorda jesu Fišerovi, Herbert i Zelmira, koji su se venčali davne 1924. i u braku su punih 88 godina. Oboje su prešli stotu ali kažu da je njihova ljubav jaka kao i prvog dana.</p>
<p>„Zapamtite &#8211; ljubav nije nadmetanje, nema skupljanja poena“ poručili su Fišerovi budućim generacijama.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.hocudaznam.com/koliko-najduze-moze-da-traje-brak/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Ko su bili samuraji?</title>
		<link>http://www.hocudaznam.com/ko-su-bili-samuraji/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=ko-su-bili-samuraji</link>
		<comments>http://www.hocudaznam.com/ko-su-bili-samuraji/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 23 Feb 2012 08:33:07 +0000</pubDate>
		<dc:creator>losmi</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ko?]]></category>
		<category><![CDATA[čast]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[katana]]></category>
		<category><![CDATA[ronin]]></category>
		<category><![CDATA[samuraj]]></category>
		<category><![CDATA[tanto]]></category>
		<category><![CDATA[wakizashi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.hocudaznam.com/?p=938</guid>
		<description><![CDATA[Samuraji su, do 1868. godine, bili privilegovana plemićka vojnička kasta feudalnog Japana. Centar njihovog života bila je čast. Ukoliko im je čast bila povredena, morali su počiniti harakiri, odnosno, samoubistvo mačem. Čitav svoj život posvećivali su odbrani svog gospodara, bez obzira da li se radilo ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Samuraji su, do 1868. godine, bili privilegovana plemićka vojnička kasta feudalnog Japana. Centar njihovog života bila je <strong>čast</strong>. Ukoliko im je čast bila povredena, morali su počiniti harakiri, odnosno, samoubistvo mačem. Čitav svoj život posvećivali su odbrani svog gospodara, bez obzira da li se radilo o plemiću, feudalcu ili lično caru. Samuraj koji nikada nije imao gospodara ili ga je izgubio, zvao se <strong>ronin</strong>. Ronini su vrlo često postajali senseji (učitelji), banditi ili komuso (lutalice).</p>
<p>Oružje samuraja je bilo raznovrsno. Sa sobom su uvek nosili daisho, koji predstavlja kombinaciju dva mača &#8211; katana i wakizashi. Samuraji su tako bili jedini koji su imali ime, prezime i oružje. Pored katane, koja predstavlja dugi samurajski mač, i wakizashija, kraćeg samurajskog mača, oni su još imali i yari – japansko koplje, tanto – kratki bodež, naginata – oružje izmedu koplja i mača, tessen – lepezu, yumi – luk, teppo – japanska mušketa i tachi – mač za konjanike.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.hocudaznam.com/ko-su-bili-samuraji/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Zašto alkoholičari duže žive od onih koji uopšte ne piju?</title>
		<link>http://www.hocudaznam.com/zasto-alkoholicari-duze-zive-od-onih-koji-uopste-ne-piju/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=zasto-alkoholicari-duze-zive-od-onih-koji-uopste-ne-piju</link>
		<comments>http://www.hocudaznam.com/zasto-alkoholicari-duze-zive-od-onih-koji-uopste-ne-piju/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 19 Feb 2012 16:00:04 +0000</pubDate>
		<dc:creator>isidora</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zasto?]]></category>
		<category><![CDATA[alkohol]]></category>
		<category><![CDATA[alkoholičari]]></category>
		<category><![CDATA[moderno opijanje]]></category>
		<category><![CDATA[piju]]></category>
		<category><![CDATA[srce]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.hocudaznam.com/?p=921</guid>
		<description><![CDATA[Jedna od najvećih nerazjašnjenih činjenica je ta kako oni koji konzumiraju alkohol u velikim količinama žive duže od onih koji ga ne okuse čitavog života. Prema kliničkim i eksperimentalnim istraživanjima oni koji su u nekom trenutku ostavili alkohol imaju veće šanse da umru nego oni ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Jedna od najvećih nerazjašnjenih činjenica je ta kako oni koji konzumiraju alkohol u velikim količinama žive duže od onih koji ga ne okuse čitavog života.</p>
<p>Prema kliničkim i eksperimentalnim istraživanjima oni koji su u nekom trenutku ostavili alkohol imaju veće šanse da umru nego oni koji ga i dalje konzumiraju u velikim količinama.<br />
Moderno opijanje,kako je danas nazvano, podrazumeva tri čašice alkohola dnevno. Smatra se da takva vrsta opijanja štiti srce, krvne sudove i doprinosi kvalitetnijem životu. Ali opet se postavlja pitanje, zašto oni koji uopšte ne piju umiru pre tzv alkoholičara? Smatra se da su ti ljudi više aktivni u sferi posla, i da su to mahom porodični ljudi koji su konstantno pod stresom. Retko kad imaju priliku da se opuste a s obzirom da ne piju a mnogo rade, sav stres zadržavaju u sebi.<br />
Alkohol podstiče na socijalnu aktivnost i samim tim društvo utiče pozitivno na psihičko stanje čoveka.Oni koji ne piju, skloni su depresiji, analiza je kliničkog istraživanja.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.hocudaznam.com/zasto-alkoholicari-duze-zive-od-onih-koji-uopste-ne-piju/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Zašto psi laju?</title>
		<link>http://www.hocudaznam.com/zasto-psi-laju/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=zasto-psi-laju</link>
		<comments>http://www.hocudaznam.com/zasto-psi-laju/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 19 Feb 2012 14:59:20 +0000</pubDate>
		<dc:creator>isidora</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zasto?]]></category>
		<category><![CDATA[lajanje]]></category>
		<category><![CDATA[laje]]></category>
		<category><![CDATA[pas]]></category>
		<category><![CDATA[telefon]]></category>
		<category><![CDATA[vika]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.hocudaznam.com/?p=914</guid>
		<description><![CDATA[Veoma je rasprostranjena misao koja je često pogrešna da psi laju samo kada su ljuti. Lavež je ustvari pseći način za sve vrste uzbune. Od uzbune da je neko ušao na njegovu teritoriju do one druge situacije gde on koristi lavež kao način „razgovora“ sa ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Veoma je rasprostranjena misao koja je često pogrešna da psi laju samo kada su ljuti. Lavež je ustvari pseći način za sve vrste uzbune. Od uzbune da je neko ušao na njegovu teritoriju do one druge situacije gde on koristi lavež kao način „razgovora“ sa ostalim psima.<br />
Činjenica da zvuk laveža obavezno prati i uplašenost, možemo zaključiti da su čak i oni najagresivniji psi uplašeni<br />
Vlasnici često pokušavaju da ućutkaju svog psa tako što viču na njega, a sposobnosti pasa za komunikaciju nažalost<br />
ne obuhvataju i razumevanje jezika kojim se sporazumevaju ljudi.</p>
<p>Pretpostavlja se da pas vikanje doživljava kao ljudsko „lajanje“, tako da su vikom podstaknuti da nastave ili čak udvostruče svoje napore.<br />
Psi lavežom iskazuju i ljubomoru. Mnogi parovi moraju pažljivo da provere gde je njihov pas pre nego što se poljube i zagrle. Pas će isto tako lavežom tražiti pažnju ako vlasnik razgovara telefonom, gleda televiziju ili vozi.<br />
Nagrada je najbolja motivacija, i veoma je važno da svog psa pohvalite dok on postupa ispravno, a ne posle.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.hocudaznam.com/zasto-psi-laju/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Zašto mačka prede?</title>
		<link>http://www.hocudaznam.com/zasto-macka-prede/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=zasto-macka-prede</link>
		<comments>http://www.hocudaznam.com/zasto-macka-prede/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 19 Feb 2012 14:16:59 +0000</pubDate>
		<dc:creator>losmi</dc:creator>
				<category><![CDATA[Kako?]]></category>
		<category><![CDATA[Price?]]></category>
		<category><![CDATA[Zasto?]]></category>
		<category><![CDATA[hormon srece]]></category>
		<category><![CDATA[macka]]></category>
		<category><![CDATA[macke]]></category>
		<category><![CDATA[mala maca]]></category>
		<category><![CDATA[prede]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.hocudaznam.com/?p=903</guid>
		<description><![CDATA[Kada je mačka zadovoljna često ćete je čuti kako proizvodi taj ritmičan vibrirajući zvuk odredjene frekvencije. Osim što prede kad je zadovoljna, maca prede i u nekim drugim situacijama. Prvo predenje se može primetiti već kod malih, tek rođenih mačića dok sisaju majčino mleko. Majka ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Kada je mačka zadovoljna često ćete je čuti kako proizvodi taj ritmičan vibrirajući zvuk odredjene frekvencije. Osim što prede kad je zadovoljna, maca prede i u nekim drugim situacijama.</p>
<p>Prvo predenje se može primetiti već kod malih, tek rođenih mačića dok sisaju majčino mleko. Majka im najčešće uzvraća svojim predenjem dajući im do znanja da je sve u redu. Kako odrastaju većina mačaka nastavlja presti kad je zadovoljna. Sretna i mažena mačka će početi presti čim joj se njen vlasnik približi. Kod udomljenih mačaka moguće je da će proći duže vremena prije nego počnu primjetno presti. To je i razumljivo.</p>
<p>Nije tačno da samo zadovoljna i sretna mačka prede. Kad je mačka bolesna, ona često prede. Na to morate dobro obratiti pažnju jer je u stanju presti u raznim stadijumima bolesti ili zbog povrede, pa čak i kad umire. Dakle, ako vaša mačka izgleda bolesno, iako i dalje prede, to je znak da je trebate voditi veterinaru.<br />
Neka istraživanja kažu da povređena ili bolesna mačka prede kako bi se umirila i samu sebe utešila. Također, mačka prede i kako bi nekoj agresivnoj životinji ili drugoj mački poslala signal pokornosti i želju za pomirenjem.<br />
Još uvijek ima dosta neistraženog u vezi s mačkinim predenjem. Čak se sa stopostotnom sigurnošću ne može reći odakle dolazi taj neprekidan zvuk, iako naizgled dolazi iz grkljana, a nastaje ravnomjernim disanjem mačke.<br />
Naime, zanimljiva su i neka novija otkrića vezana za predenje koja potvrđuju da tokom predenja mačkin mozak oslobađa endorfin &#8211; tzv. hormon sreće.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.hocudaznam.com/zasto-macka-prede/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Gde je mala Milica iz „Otvorenih vrata“?</title>
		<link>http://www.hocudaznam.com/gde-je-mala-milica-iz-%e2%80%9eotvorenih-vrata%e2%80%9c/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=gde-je-mala-milica-iz-%25e2%2580%259eotvorenih-vrata%25e2%2580%259c</link>
		<comments>http://www.hocudaznam.com/gde-je-mala-milica-iz-%e2%80%9eotvorenih-vrata%e2%80%9c/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 06 Dec 2011 10:36:26 +0000</pubDate>
		<dc:creator>isidora</dc:creator>
				<category><![CDATA[Gde?]]></category>
		<category><![CDATA[Bojana Maljević]]></category>
		<category><![CDATA[Milica]]></category>
		<category><![CDATA[Njujork]]></category>
		<category><![CDATA[Otvorena vrata]]></category>
		<category><![CDATA[prophase company]]></category>
		<category><![CDATA[psihologija]]></category>
		<category><![CDATA[serija otvorena vrata]]></category>
		<category><![CDATA[Sofija Jović]]></category>
		<category><![CDATA[Zuca otvorena vrata]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.hocudaznam.com/?p=859</guid>
		<description><![CDATA[Mnogi se pitaju šta se desilo sa glumicom popularne serije. Zapažena po jedinoj ulozi, ostavila je utisak na mnoge, a informacija o njoj nema mnogo. O tome šta sada radi, čime se bavi, pročitajte baš u ovom tekstu, koji je baš na našem sajtu. Sofija ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Mnogi se pitaju šta se desilo sa glumicom popularne serije. Zapažena po jedinoj ulozi, ostavila je utisak na mnoge, a informacija o njoj nema mnogo. O tome šta sada radi, čime se bavi, pročitajte baš u ovom tekstu, koji je baš na našem sajtu.<br />
Sofija Jović je rođena 1982. godine u Beogradu. Posle završene osnovne i srednje škole, preselila se u Njujork gde je upisala Pozorišnu režiju. Paralelno sa pozorišnom režijom koju je završila na Njujorkškom univerzitetu završila je i psihologiju na Long Ajlend univerzitetu, a trenutno piše doktorsku disertaciju. Potpresednica je kompanije “Prophase” iz Njujorka koja se bavi obukom i istraživačkim radom iz oblasti psihologije. Stekla je ogromnu popularnost ulogom Milice Jakovljević u seriji “Otvorena Vrata” koja se i danas reprizira. Glumila je u 27. epizoda ove popularne serije koja se emitovala 1994. i 1995. godine u produkciji “Monte Royal Pictures” čija je sadašnja vlasnica Bojana Maljević.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.hocudaznam.com/gde-je-mala-milica-iz-%e2%80%9eotvorenih-vrata%e2%80%9c/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Gde postoji zid koji peva?</title>
		<link>http://www.hocudaznam.com/gde-postoji-zid-koji-peva/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=gde-postoji-zid-koji-peva</link>
		<comments>http://www.hocudaznam.com/gde-postoji-zid-koji-peva/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 03 Dec 2011 10:46:00 +0000</pubDate>
		<dc:creator>isidora</dc:creator>
				<category><![CDATA[Gde?]]></category>
		<category><![CDATA[atrakcija Drezdena]]></category>
		<category><![CDATA[Drezden]]></category>
		<category><![CDATA[kisa]]></category>
		<category><![CDATA[Kunsthofpassage]]></category>
		<category><![CDATA[levak]]></category>
		<category><![CDATA[muzicki zid]]></category>
		<category><![CDATA[naselje]]></category>
		<category><![CDATA[peva]]></category>
		<category><![CDATA[zid]]></category>
		<category><![CDATA[zid koji peva]]></category>
		<category><![CDATA[zid od levaka]]></category>
		<category><![CDATA[zid turisticka atrakcija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.hocudaznam.com/?p=850</guid>
		<description><![CDATA[Takozvani „muzički zid“ nalazi se u Drezdenu i svakako predstavlja jednu od turističkih atrakcija. O čemu je reč? Zid čiji je naziv&#8221;Kunsthofpassage&#8221; sadrži sistem levaka.  Kada pada kiša, voda se sliva niz levke i proizvodi specifičan zvuk. Taj zvuk mnogi tumače kao muziku, pa samim ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Takozvani „muzički zid“ nalazi se u Drezdenu i svakako predstavlja jednu od turističkih atrakcija. O čemu je reč? Zid čiji je naziv&#8221;Kunsthofpassage&#8221; sadrži sistem levaka.  Kada pada kiša, voda se sliva niz levke i proizvodi specifičan zvuk. Taj zvuk mnogi tumače kao muziku, pa samim tim popularna zgrada privlači mnoge turiste.  Zid se nalazi u novijem delu Drezdena, tačnije u studentskom naselju. Prema sajtu koji prikuplja i ocenjuje zanimljivosti sirom sveta,  popularni zid predstavlja jednu od najatraktivnijih turističkih atrakcija.  Sad znate šta ćete sigurno posetiti ako odete u Drezden.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.hocudaznam.com/gde-postoji-zid-koji-peva/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako tačno izgleda snežna pahulja?</title>
		<link>http://www.hocudaznam.com/kako-tacno-izgleda-snezna-pahulja/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-tacno-izgleda-snezna-pahulja</link>
		<comments>http://www.hocudaznam.com/kako-tacno-izgleda-snezna-pahulja/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 24 Nov 2011 16:37:29 +0000</pubDate>
		<dc:creator>isidora</dc:creator>
				<category><![CDATA[Kako?]]></category>
		<category><![CDATA[izgled pahulje]]></category>
		<category><![CDATA[mikroskop]]></category>
		<category><![CDATA[oblik]]></category>
		<category><![CDATA[oblik pahulje]]></category>
		<category><![CDATA[pahuljica]]></category>
		<category><![CDATA[prečnik]]></category>
		<category><![CDATA[sneg]]></category>
		<category><![CDATA[snežna pahulja]]></category>
		<category><![CDATA[težina snežne pahulje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.hocudaznam.com/?p=823</guid>
		<description><![CDATA[Iako su različite, sve pahulje imaju šesterougaoni oblik jer se molekuli uvek spajaju pod uglom od 120 stepeni.  Prosečna pahuljica je prečnika pet milimetra i teška je 0,004 grama. Prema Ginisovoj  knjizi rekorda, najveća ikad viđena pahuljica imala je prečnik 38 centimetra. 1951. godine Međunarodna ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Iako su različite, sve pahulje imaju šesterougaoni oblik jer se molekuli uvek spajaju pod uglom od 120 stepeni.  Prosečna pahuljica je prečnika pet milimetra i teška je 0,004 grama. Prema Ginisovoj  knjizi rekorda, najveća ikad viđena pahuljica imala je prečnik 38 centimetra.<br />
1951. godine Međunarodna komisija za sneg i led je objavila sedam službenih kategorija snežnih pahuljica. Na njihovu se podelu nadovezao japanski naučnik Ukichiro Nakaya koji je 1954. godine  “pronašao” 41 vrstu snežnih pahulja.</p>
<p>Pogledajte kako izgleda mikroskopski prikaz pahulja. Na prvi pogled ne biste poverovali da je pahulja u pitanju, ali ipak, to jeste naučni dokaz.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.hocudaznam.com/kako-tacno-izgleda-snezna-pahulja/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako, kada i gde su nastali kondomi?</title>
		<link>http://www.hocudaznam.com/kako-su-nastali-kondomi/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-su-nastali-kondomi</link>
		<comments>http://www.hocudaznam.com/kako-su-nastali-kondomi/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 24 Nov 2011 16:31:32 +0000</pubDate>
		<dc:creator>isidora</dc:creator>
				<category><![CDATA[Gde?]]></category>
		<category><![CDATA[Kada?]]></category>
		<category><![CDATA[Kako?]]></category>
		<category><![CDATA[cena prvih kondoma]]></category>
		<category><![CDATA[Egipat]]></category>
		<category><![CDATA[Evropa]]></category>
		<category><![CDATA[kondom]]></category>
		<category><![CDATA[lan]]></category>
		<category><![CDATA[ma;ka]]></category>
		<category><![CDATA[nastanak kondoma]]></category>
		<category><![CDATA[ovca]]></category>
		<category><![CDATA[poreklo kondoma]]></category>
		<category><![CDATA[prvi kondom]]></category>
		<category><![CDATA[sifilis]]></category>
		<category><![CDATA[vrela voda]]></category>
		<category><![CDATA[zastita od polnih bolesti]]></category>
		<category><![CDATA[životinjsko crevo]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.hocudaznam.com/?p=831</guid>
		<description><![CDATA[Prvi oblik onoga što mi danas poznajemo kao kondom nastao je Egiptu. Stari Egipćani prve oblike prezervativa pravili su od lana i papirusa hiljadu godina pre nove ere u cilju sprečavanja neželjene trudnoće i kao način da se spreče neke polne bolesti. U muzeju u ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Prvi oblik onoga što mi danas poznajemo kao kondom nastao je Egiptu. Stari Egipćani prve oblike prezervativa pravili su od lana i papirusa hiljadu godina pre nove ere u cilju sprečavanja neželjene trudnoće i kao način da se spreče neke polne bolesti. U muzeju u Kairu nalazi se kondom koji je koristio Tutankamon. Prema nekim istraživanjima to je prvi kondom i napravljen je od kože neke životinje.</p>
<p>Bilo je potrebno nekih 2,5 hiljade godina da se prvi oblik kondoma pojavi u Evropi. Italijan Gabrijel Falopijus 1500. godine konstruisao je prve kondome od lana i potopio ih u hemijski rastvor, što predstavlja prvi kondom sa spermicidom. Ovakvi kondomi korišćeni su kao zaštita od sifilisa. Bili su testirani na 1100 muškaraca od kojih se ni jedan nije zarazio sifilisom.<br />
U 18. veku kondomi su bili pravljeni od životinjskih creva. Osim sto su bili skupi, nisu pružali adekvatnu zaštitu i pritom su često izazivali infekcije. Najčešće su korišćena creva mačke ili ovce. Ovi su kondomi opisani, u to vreme, kao &#8220;oprema protiv zadovoljstva, a paučina protiv infekcije&#8221;.</p>
<p>Nastanak modernog kondoma vezuje se za 1844. godinu kada su Gudijer i Henkok pronašli vulkanizovanu gumu, to bio početak pravljenja savremenijih kondoma. Pedeset godina kasnije napravljen je prvi rastegljiv kondom (lateks). Bio je dug oko 40 centimetara, izrađen od žute gume debljine pet milimetara, i uz njega je korišćena metalna posuda u kom se čuvao, jer se koristio više puta. Jednostavno posle upotrebe bio bi opran u vreloj vodi i osušen čuvan spreman za nove &#8220;akcije&#8221;.<br />
Današnji prezervativi proizvode se od poliuretana, tanji su, izdržljiviji, namenjeni jednokratnoj upotrebi i često sadrže i spermicid i lubrifikant.  Danas se oni proizvode u 8,5 milijardi komada godisnje.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.hocudaznam.com/kako-su-nastali-kondomi/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

